Telefonski imenik

Grad Lepoglava, Lepoglava

[Dodaj u kontakte]
Adresa:

Antuna Mihanovića 12
42250 Lepoglava
Hrvatska Hrvatska

Telefon:
  • +385 42 770410
  • +385 42 770412
  • +385 42 791090
Telefaks:
  • +385 42 770419
Web stranice:
Lokacija:

 Lepoglava, naselje u slikovitom zagorskom pejzažu, nadaloko dviju trasa europskih autocesta Zagreb– Graz te Zagreb– Budimpešta,jedno je od najstarijih i najpoznatijih mjesta u Hrvatskoj; kolijevka je znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini već od1400. godine.

Ime Lepoglava ( Lepoglava ) u dokumentima prvi put se spominje 1399. godine, a već slijedeće 1400. godine grof i ban Herman Celjski osniva samostan pustinjaka sv. Pavla “sub” Lepoglava, što se najvjerojatnije odnosi na srednjovjekovni grad na brdu gdje se nalazi crkvicasv. Ivana.

Pavlinski samostan postaje kolijevkom kulturno – prosvjetnog i znanstvenog rada. Već 1503. godine osnovan je seminar pavlinskog reda koji 1582. prerasta u gimnaziju; 1656. uveden je studij filozofije, nešto kasnije i teologije, a 1674. godine posebnom odlukom Leopolda I i pape Klementa X, pavlini dobivaju dozvolu za dodjelu doktorata iz filozofije i teologije.


U Lepoglavi je obranjeno oko 75 doktorskih disertacija (koliko je do danas istraženo ) pa je Lepoglava s pravom stekla status prvog hrvatskog sveučilišta. Rad Lepoglavskih pavlina bio je raznovrstani bogat: bili su stvaraoci hrvatske knjige, odgojitelj, savjetnici, kipari, slikari, promicatelji umjetnosti i kulture i ostavili su neizbrisiv trag uživotu Hrvatske. Povrh svega dijelili su sudbinu hrvatskog naroda – bili suveliki rodoljubi. Među brojnim pavlinima mnogo je onih koji zaslužuju da ih se spominje i pamti. To su: Hilarion Gašparoti, Nikola Ranger, Ivan Krištalovec,Andrija Egger i drugi.

No, najznačajniji su, svakako IvanBelostenec, autor Gazophylaciuma (“kinčene komore, ali nešto gdje je spravljen kinč“) – riznice leksičkog blaga. Ivan Ranger, barokni slikar koji je oslikao kapelu sv. Ivana na Gorici, sv. Jurja u Lepoglavskoj Purgi, Kamenici, Višnjici,te središnji samostan i župnu crkvu u Lepoglavi, pa je lepoglavska crkva svojevrsna galerija Rangerova stvaralaštva. Ivan Belostenec i Ivan Rangerpavlini su baroknog duha i izraza – riječju i likovnim izrazom.Izuzetna djelatnost pavlina prekinuta je 1786. godine ukidanjem pavlinskog reda, ukazomJosipa II. Zamire sav kulturni i znanstveni rad, a pavlini su iz Lepoglav eprognani.

Sredinom 19. stoljeća, točnije 1854.Pavlinski samostan pretvoren je u kaznionicu koja je i danas središnja kaznionica Hrvatske. Tek 2001. godine, nakon stoljeća i pol, pavlinski kompleks odijeljen je od kaznioničkog i predan u vlasništvo i upravi Biskupije varaždinskoj. Kaznioničko razdoblje od 30. – 90. godina 20. stoljeća obilježenoje velikim povijesnim događajima i političkim previranjima. Između dva rata tu su robijali komunisti, revolucionari: Josip Broz Tito, Moša Pijade, Rodoljub Ćolaković, Radivoje Davidović, Mihajlo Javorski i dr. Za vrijeme drugog svjetskog rata u Lepoglavskom zatvoru stradalo je preko 2000. antifašista, a 70- tih godina, odnosno posljednjih 30. godina u Lepoglavskoj tamnici zatočeni su bili “hrvatski proljećari” dr. Šime Đodan, dr. Hrvoje Šošić, pjesnik i mislilacVlado Gotovac, hrvatski sveučilištarci Dražen Budiša, Dobroslav Paraga, Ivan Zvonimir Čičak, te dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik samostalne Hrvatske. Tu je teške dane tamnovanja proveo kardinal Alojzije Stepinac.

Demokratske promjene i proglašenje slobodne i neovisne Hrvatske 90 – tih godina omogućuje potpuno nov odnos prema Lepoglavi, vrijednostima Lepoglave, posebno prema njezinoj izuzetno bogatoj prošlosti.Cilj je vratiti Lepoglavi ugled baroknog razdoblja, otkriti i ukazati naraštajima što je Lepoglava značila u području školstva, znanosti, kulturi i umjetnosti. Jedna od najznačajnijih i najvažnijih manifestacija su: Lepoglavskidani, kasnije prerasle u Međunarodni festival čipke, koji svojim programima, znanstveno – stručnim skupovima, okruglim stolovima na najbolji mogući načinukazuje na veliko bogatstvo tog, nekad sveučilišnog mjesta.

Središnje mjesto zauzima Lepoglavska čipka, a zainteresiranost domaćih i stranih istraživača dokazuje da je ova rukotvorina u kontinuitetu, od pavlina do današnjih dana, neprocjenjiva vrijednost.Lepoglavska čipka davno je zapažena u Europi 1937. u Parizu nagrađena zlatnom, 1939. u Berlinu brončanom medaljom, a 1996. godine zapaženaje na Ljetnim olimpijskim igrama u Atlanti.

Marko Glogović, pavlinski aspirant, rekaoje: “Među najznamenitijim hrvatskim samostanima bila je Lepoglava, slavna majka našega visokog školstva, katedrale duha, elitno okupljalište najvećih umovatoga doba.

CONSIDERO

Razvoj softvera i baza podataka

www.considero.hr