Telefonski imenik

Grad Pleternica, Pleternica

[Dodaj u kontakte]
Adresa:

Ivana Šveara 2
34310 Pleternica
Hrvatska Hrvatska

Telefon:
  • +385 34 251046
  • +385 34 251006
Telefaks:
  • +385 34 311049
Web stranice:
Lokacija:

 Vrlo rano se u Pleternici razvio obrt i trgovina, zbog njenog povoljnog zemljopisnog položaja i smještaja na raskrižju puteva. Još 1836. Ferdinand I svojom poveljom omogućava pleterničkim obrtnicima organizirati mješoviti ceh pleterničkih obrtnika i njima spadajućih sela Sulkovaca, Frkljevaca, Kadanovaca i Resnika "Pleternički Smešani Cih". Za cehmeštra je izabran Franjo Potočanac, vicemeštar Franjo Donešović, notaruš Luka Mihić. U ceh se upisalo 30 članova, a svi su uplaćivali u cehovsku ladicu taksu od 12 forinti i 30 novčića. Cehovski novac je bio namjenjen za pozajmicu članovima ceha. Dužnost cehmeštra obavljali su sljedeći obrtnici: Franjo Potočanac (1836-1852), Franjo Hanuš (1852-1865), Đuro Jušić (1865-1868), Jozo Vugerniček (1868-1871) i Ivan Sultais (1871-1872), kada je ceh ukinut. Cehovi se ukidaju 1872., a od 1876. godine razvija se Obrtna zadruga koja nastavlja okupljanje pleterničkih obrtnika, a po snazi stoji odmah iza požeške. Godine 1882/83. u Pleternici je osnovana Štedna i pripromoćna zadruga, među prvih deset u Slavoniji i Baranji.

U 20. stoljeću udruživanje obrtnika se nastavlja kroz mjesnu organizaciju Saveza hrvatskih obrtnika u Pleternici osnovanu 22. veljače 1920. godine. U nju se učlanilo 65 obrtnika. Na čelu je bio Mirko Leikauf, dok je tajničke poslove vršio Ignac Čop, a blagajničke Slavko Bence. Odbornici su bili Julije Pauše, Franjo Nagy, Ferdo Vugerniček, Franjo Jušić, Pavao Jušić, Pavao Tuček i Stjepan Kovačić. Mjesna organizacija je nabavljala materijale za svoje članove, bavila se poboljšanjem položaja obrtnika u Pleternici, ali i uspješno djelovala u pogledu obrazovanja podmlatka i osnivanja škole za naučnike (šegrte), te organizirala zabave, predavanja i sastanke među obrtnicima.

Pleternica je nekad bila poznata po mlinovima, pecarama žestokih pića, a na dobrom glasu bila je i pleternička mljekara i sirara čiji su se proizvodi, osim bliže okolice, odvozili u Bosnu i Hercegovinu. Hidrocentrala u Pleternici izgrađena je nakon izgradnje brane na rijeci Orljavi 1910. godine. Šumarstvo i prerada drveta su oduvijek bili od iznimne važnosti za ovaj kraj, jer je drvo ovdje imalo dobru cijenu, što potvrđuje i nekadašnja parna pilana obradom slavonske hrastovine. U drugoj polovici 19. stoljeća otvoren je u Ratkovici rudnik ugljena, koji je djelovao kao dioničko društvo „Ugljenici Ratkovica“. Ugljen je korišten u Hrvatskoj i izvožen u Ugarsku, a omogućavao je rad tvornici briketa i boja „Nerosin“ u Ratkovici, koja je prestala s radom likvidacijom rudnika šezdesetih godina ovog stoljeća.

CONSIDERO

Razvoj softvera i baza podataka

www.considero.hr